Naš fra Petar Komljenović zaređen za svećenika

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić predvodio je u subotu, 25. lipnja 2016. u splitskoj konkatedralnoj crkvi sv. Petra, svečano euharistijsko slavlje za vrijeme kojega je za prezbitere zaredio petoricu đakona. Na naslov Splitsko-makarske nadbiskupije zaređeni su don Ante Gabrilo (iz župe sv. Jakova – Dicmo) i don Ante Kelava (iz župe Gospe od Anđela – Trogir), a na naslov Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Ante Bešlić (iz župe Gospe Sinjske - Sinj), fra Dujo Jukić (iz župe sv. Luke – Otok) i fra Petar Komljenović (iz župe Presvetog Trojstva – Hrvatska katolička zajednica, Sindelfingen, Njemačka).

U prigodnoj homiliji nadbiskup se osvrnuo na Isusove riječi 'Vi ste sol zemlje i svjetlo svijeta' i rekao da Krist svakom čovjeku želi otkriti naš temeljni identitet - da smo sinovi svjetla, Božja djeca, braća i sestre. On je izvor tog svjetla i želi da na tom izvoru svi zapalimo svoje životne svjetiljke. „Vi ste, dragi mladomisnici, svjetiljke svoga života zapalili na tom izvoru, njegovali ste tu vatru i svojom dobrotom, iskrenošću i otvorenošću nadolijevali ste ulje u uljanice. Gospodin sada želi preko vas biti prisutan u današnjem svijetu i osvjetljavati ga, preko vašeg svjedočenja unositi u živote ljudi smisao i nadu, povjeriti vam sakramente da vi i drugi rastete u tom identitetu soli zemlje i svjetla svijeta“, istaknuo je. Okupljene vjernike pozvao je na molitvu za ovogodišnje ređenike i sve svećenike, kako bi im Boga dao snage biti prorocima svoga milosrđa. Nadbiskup je pojasnio da su oni svećenici po redu Melkisedekovu, svećenici po milosti Božjoj, koji taj dar svećenstva nisu zaslužili ni podrijetlom ni sposobnošću. Pozvao ih je da milosrđe Božje koje su doživjeli u svom životu ne zadrže za sebe, već ga prosljeđuju bližnjima i u punini žive riječi koje će čuti pri ređenju: 'Primi darove što ih sveti narod prinosi Bogu. Budi svjestan onoga što radiš. U djelo provedi ono što obavljaš i život svoj suobličuj otajstvu križa Gospodnjega'. Ustvrdio je da je u tim riječima dodirnut identitet svećenika. „Bog vas želi obilježiti snagom Duha Svetoga i uključiti u stvarnost svoga milosrđa. Znakovito je da ste ređenici upravo u izvanrednom jubileju Božjeg milosrđa. Radosno i otvorena srca približite se Kristu, Velikom svećeniku. On neka vas snagom svoga Duha učini sakramentom svoga svećenstva na radost vaše obitelji, cijele Crkve i naše domovine Hrvatske. Budite svima blagoslov, svjetlo i sol koja nam je potrebna“, zaključio je mons. Barišić.

Nakon homilije uslijedio je središnji čin ređenja, polaganje ruku i posvetna molitva. U nastavku euharistijskog slavlja mladomisnici su se pridružili nadbiskupu za stolom Gospodnjim. Nakon popričesne molitve i himna „Tebe, Boga hvalimo“ okupljenima se, u ime Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja obratio provincijal fra Joško Kodžoman koji je istaknuo kako na današnji dan slavimo dar Božjeg poziva i ljudskog odaziva. Obraćajući se novozaređenim svećenicima rekao je da vjeruje da će biti iskreni i predani služitelji i slavitelji sakramenata i svih otajstava vjere, uvijek odani Crkvi. „Neka vas sam Krist pouči i nadahne kako biti vjeran i vjerodostojan u naviještanju Radosne vijesti. Neka vam pomogne u nastojanju da svojim ljudskim i profesionalnim karizmama obogatite vjernike s kojima budete radili“. Provincijal je naglasio kako se preko njih Bog želi proslaviti u današnjem svijetu, proglasiti istinu i ostaviti duboki trag ljubavi u svim ljudima. „Neka vas Gospodin blagoslovi mirom, prati savjetom i mudrošću koju ćete crpsti kroz molitvu i neka vam podari sve potrebne milosti kako bi uvijek ostali njegovi i bili radosni u svojoj svećeničkoj službi“, zaključio je provincijal.

Misno slavlje pjesmom je uveličao župni mješoviti zbor. Obiteljsko i prijateljsko druženje nastavilo se zajedničkim blagovanjem. (Izvor: www.franjevci-split.hr)

Liturgija dana

Pastoralni listic

Duhovna misao

4. korizmena nedjelja

Isus prolazeći ugleda čovjeka slijepa od rođenja. Zapitaše ga njegovi učenici: »Učitelju, tko li sagriješi, on ili njegovi roditelji te se slijep rodio?« Odgovori Isus: »Niti sagriješi on niti njegovi roditelji, nego je to zato da se na njemu očituju djela Božja. Dok je dan, treba da radimo djela onoga koji me posla.
Dolazi noć, kad nitko ne može raditi. Dok sam na svijetu, svjetlost sam svijeta.« To rekavši, pljune na zemlju i od pljuvačke načini kal pa mu kalom premaza oči. I reče mu: »Idi, operi se u kupalištu Siloamu!« – što znači »Poslanik.« Onaj ode, umije se pa se vrati gledajući. Susjedi i oni koji su ga prije viđali kao prosjaka govorili su: »Nije li to onaj koji je sjedio i prosio?« Jedni su govorili: »On je.« Drugi opet: »Nije, nego mu je sličan.« On je sam tvrdio: »Da, ja sam!« Nato ga upitaše: »Kako su ti se otvorile oči?« On odgovori: »Čovjek koji se zove Isus načini kal, premaza mi oči i reče mi: ‘Idi u Siloam i operi se.’ Odoh dakle, oprah se i progledah.« Rekoše mu: »Gdje je on?« Odgovori: »Ne znam.« Tada odvedoše toga bivšeg slijepca farizejima. A toga dana kad Isus načini kal i otvori njegove oči, bijaše subota. Farizeji ga počeše iznova ispitivati kako je progledao. On im reče: »Stavio mi kal na oči i ja se oprah – i evo vidim.« Nato neki između farizeja rekoše: »Nije taj čovjek od Boga: ne pazi na subotu.» Drugi su pak govorili: »A kako bi jedan grešnik mogao činiti takva znamenja?« I nastade među njima podvojenost. Zatim ponovno upitaju slijepca: »A što ti kažeš o njemu? Otvorio ti je oči!« On odgovori: »Prorok je!« Židovi ipak ne vjerovahu da on bijaše slijep i da je progledao dok ne dozvaše roditelje toga koji je progledao i upitaše ih: »Je li ovo vaš sin za kojega tvrdite da se slijep rodio? Kako sada vidi?« Njegovi roditelji odvrate: »Znamo da je ovo naš sin i da se slijep rodio. A kako sada vidi, to mi ne znamo; i tko mu je otvorio oči, ne znamo. Njega pitajte! Punoljetan je: neka sam o sebi govori!« Rekoše tako njegovi roditelji jer su se bojali Židova. Židovi se doista već bijahu dogovorili da se iz sinagoge ima izopćiti svaki koji njega prizna Kristom. Zbog toga rekoše njegovi roditelji: »Punoljetan je, njega pitajte!« Pozvaše stoga po drugi put čovjeka koji bijaše slijep i rekoše mu: »Podaj slavu Bogu! Mi znamo da je taj čovjek grešnik!« Nato im on odgovori: »Je li grešnik, ja ne znam. Jedno znam: slijep sam bio, a sada vidim.« Rekoše mu opet: »Što ti učini? Kako ti otvori oči?« Odgovori im: »Već vam rekoh i ne poslušaste me. Što opet hoćete čuti? Da ne kanite i vi postati njegovim učenicima?« Nato ga oni izgrdiše i rekoše: »Ti si njegov učenik, a mi smo učenici Mojsijevi. Mi znamo da je Mojsiju govorio Bog, a za ovoga ne znamo ni odakle je.« Odgovori im čovjek: »Pa to i jest čudnovato da vi ne znate odakle je, a meni je otvorio oči. Znamo da Bog grešnike ne uslišava; nego je li tko bogobojazan i vrši li njegovu volju, toga uslišava. Odvijeka se nije čulo da bi tko otvorio oči slijepcu od rođenja. Kad ovaj ne bi bio od Boga, ne bi mogao činiti ništa«. Odgovore mu: »Sav si se u grijesima rodio, i ti nas da učiš?« i izbaciše ga. Dočuo Isus da su onoga izbacili pa ga nađe i reče mu: »Ti vjeruješ u Sina Čovječjega?« On odgovori: »A tko je taj, Gospodine, da vjerujem u njega?« Reče mu Isus: »Vidio si ga! To je onaj koji govori s tobom!« A on reče: »Vjerujem, Gospodine!« I baci se ničice preda nj. Tada Isus reče: »Radi suda dođoh na ovaj svijet: da progledaju koji ne vide, a koji vide, da oslijepe!« Čuli to neki od farizeja koji su bili s njime pa ga upitaju: »Zar smo i mi slijepi?« Isus im odgovori: »Da ste slijepi, ne biste imali grijeha. No vi govorite: ‘Vidimo’ pa grijeh vaš ostaje.«
Iv 9,1-41

HRVATSKE KATOLIČKE ZAJEDNICE U STUTTGARTU I OKOLICI: